Obaveza izvještavanja o ugljičnoj izravnaciji – CBAM
Mehanizam ugljične izravnacije na granicama (CBAM), ili na hrvatskom “Obaveza izvještavanja o ugljičnoj izravnaciji,” je revolucionarna zakonodavna mjera koju je uvela Europska unija (EU) s ciljem rješavanja klimatskih promjena i poticanja globalnog smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG). CBAM je ključna komponenta EU paketa Fit for 55, čiji je cilj smanjiti emisije za 55% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine i postići klimatsku neutralnost do 2050.
CBAM ima za cilj izjednačiti konkurentske uvjete između domaćih i stranih proizvođača uvođenjem ugljične cijene na uvezenu robu, čija je proizvodnja ugljično intenzivna. Ovaj mehanizam osigurava da roba koja ulazi na tržište EU nosi iste ugljične troškove kao roba proizvedena unutar EU, čime se sprječavaju ugljični curenja i potiče čistije industrijske postupke diljem svijeta.
Integracijom klimatskih mjera u globalnu trgovinsku politiku, CBAM predstavlja transformacijski korak prema usklađivanju međunarodne trgovine s ambicioznim klimatskim ciljevima EU.
Zašto je CBAM uveden?
CBAM je uveden kako bi se riješilo nekoliko izazova povezanih s klimatskim promjenama i trgovinom:
1. Borba protiv ugljičnih curenja
Ugljično curenje nastaje kada tvrtke premještaju svoju proizvodnju u zemlje s manje strogim klimatskim politikama ili kada ugljično intenzivni uvoz zamjenjuje robu proizvedenu u EU. To podriva napore EU za smanjenje emisija. CBAM ublažava ovaj problem osiguravanjem da se uvezena roba vrednuje prema svojim ugljičnim emisijama, čime se odvraćaju tvrtke od zaobilaženja EU propisa.
2. Poticanje globalne dekarbonizacije
Uvođenjem ugljične cijene na uvoz, CBAM potiče proizvođače u zemljama izvan EU da prihvate čistije i održivije proizvodne postupke. Ovaj konkurentski pritisak podržava globalnu dekarbonizaciju i usklađuje međunarodnu industriju s klimatskim ciljevima EU.
3. Usklađivanje ugljičnih troškova
CBAM usklađuje ugljične troškove na uvezenu robu s onima koje nose proizvođači u EU u okviru sustava trgovanja emisijama (ETS). To osigurava da domaća industrija neće biti oštećena višim cijenama ugljika unutar EU.
4. Poticanje klimatskih ciljeva EU
U skladu sa širom EU strategijom za ispunjavanje obveza Pariske konvencije, CBAM osigurava da EU klimatska politika ima globalni utjecaj i podržava kolektivni pomak prema održivosti.
Kako CBAM funkcionira?
CBAM funkcionira tako što nameće ugljičnu cijenu na uvezenu robu na temelju emisija stakleničkih plinova nastalih tijekom njene proizvodnje. Njegova implementacija podijeljena je u dvije ključne faze:
1. Prijelazno razdoblje (2023–2025)
- Od 1. listopada 2023. uvoznici robe koja pada pod CBAM dužni su tromjesečno izvještavati o GHG emisijama sadržanim u njihovim uvozima. To uključuje kako izravne emisije (iz proizvodnih procesa) tako i neke neizravne emisije (npr. električna energija korištena tijekom proizvodnje).
- U ovom razdoblju ne postoje nikakve financijske obveze (npr. obaveza kupnje CBAM certifikata). Naglasak je na prikupljanju podataka i upoznavanju zainteresiranih strana s procesom izvještavanja.
2. Konačno razdoblje (od 2026.)
- Od 1. siječnja 2026. uvoznici će biti dužni kupiti CBAM certifikate kako bi pokrili ugljične emisije sadržane u njihovoj uveznoj robi.
- Cijena certifikata bit će povezana s prosječnom tjednom aukcijskom cijenom dozvola EU ETS, što će osigurati konzistentnost s internom EU cijenama ugljika.
- Uvoznici će morati godišnje deklarirati svoje emisije i predati odgovarajući broj certifikata.
- Ako je ugljična cijena već plaćena u zemlji podrijetla, odgovarajući iznos bit će oduzet od obveza koje proizlaze iz CBAM-a.
Na koju robu se CBAM odnosi?
CBAM se u početku odnosi na ugljično intenzivnu robu s visokim rizikom ugljičnih curenja, kao što su:
- Cement
- Željezo i čelik
- Aluminij
- Gnojiva
- Električna energija
- Vodik
Tijekom vremena može se proširiti na druge proizvode, uključujući finalne proizvode i druge sektore koji spadaju pod EU ETS.
Obaveze izvještavanja
Tijekom prijelaznog razdoblja uvoznici moraju podnijeti tromjesečne izvještaje koji sadrže:
- Količinu uvezene robe.
- Izravne i neizravne emisije sadržane u toj robi.
- Bilo koju ugljičnu cijenu plaćenu u zemlji proizvodnje.
Emisije se mogu izračunati pomoću:
- Metoda temeljenih na izračunu (npr. potrošnja energije i emisijski faktori).
- Metoda temeljenih na mjerenju (izravno mjerenje u proizvodnim postrojenjima).
- Zadanih vrijednosti, ako nisu dostupni specifični podaci.
Svi podaci o emisijama moraju biti potvrđeni certificiranim ispitnim tijelom.
CBAM certifikati
Od 2026. uvoznici će biti dužni kupiti CBAM certifikate. Ključne informacije uključuju:
- Cijena certifikata temelji se na cijeni ugljika u EU ETS.
- Certifikati moraju biti predani godišnje u skladu s prijavljenim emisijama.
- Uvoznici će dobiti kredite za bilo koju ugljičnu cijenu plaćenu u zemlji podrijetla.
Nepoštivanje zahtjeva CBAM-a može dovesti do financijskih sankcija.
Utjecaj na poduzeća
Za uvoznike u EU
- Zahtjevi za usklađenost: Uvoznici će morati uložiti u sustave i procese za praćenje i izvještavanje emisija.
- Utjecaj na troškove: CBAM uvodi dodatne troškove na ugljično intenzivne uvozne proizvode.
- Suradnja s dobavljačima: Uvoznici će morati surađivati s dobavljačima na prikupljanju podataka o emisijama i poticanju dekarbonizacije.
Za izvoznike izvan EU
- Pritisak na dekarbonizaciju: Izvoznici se suočavaju s pritiskom da prihvate čistije proizvodne metode kako bi ostali konkurentni.
- Izazovi na tržištu: Nepoštivanje propisa ili visoke emisije mogu smanjiti pristup tržištu i konkurentnost u EU.
Rješavanje izazova
Implementacija CBAM-a donosi izazove, uključujući:
- Složenost podataka: Točno prikupljanje podataka o emisijama teško je za industrije s fragmentiranim lancem opskrbe.
- Upravljanje troškovima: Poduzeća moraju uključiti CBAM troškove u svoje strategije cijena.
- Regulatorna usklađenost: Važno je pratiti trenutne CBAM propise kako bi se izbjegla sankcija.
Širi utjecaj CBAM-a
Utjecaj na okoliš
CBAM se očekuje kao alat za smanjenje globalnih emisija potičući čistije industrijske prakse diljem svijeta.
Ekonomski utjecaj
Iako CBAM može povećati troškove nekih poduzeća, potiče inovacije i ulaganja u zelene tehnologije.
Trgovinski i geopolitički utjecaj
CBAM je izazvao rasprave o njegovoj kompatibilnosti s pravilima WTO, međutim, usklađen je s okolišnim izuzecima prema WTO sporazumima.
Zaključak
Mehanizam ugljične izravnacije na granicama (CBAM) je transformacijska politika koja integrira klimatske mjere u globalnu trgovinu. Rješavanjem problema ugljičnih curenja i izjednačavanjem uvjeta za proizvođače diljem svijeta, CBAM podržava ambiciozne klimatske ciljeve EU i globalnu dekarbonizaciju.
Poduzeća bi se trebala pripremiti:
- Mapiranjem lanaca opskrbe i identificiranjem robe koja pada pod CBAM.
- Suradnjom s dobavljačima na prikupljanju podataka o emisijama.
- Ulaganjem u niskougljične tehnologije.
CBAM je i izazov i prilika za poduzeća da inoviraju i uspiju u niskougljičnoj ekonomiji.
Češka, Třebíč 
BESPLATNA DOSTAVA 
Druge novosti o kontejnerima...
Koliki je kapacitet nosivosti poda transportnog kontejnera (kg/točki)
Nosivost poda brodskog kontejnera – a posebno njezino izražavanje u kg/bodu – jedan je od najmanje shvaćenih, ali bitnih tehničkih parametara s kojima se susreće svatko tko rukuje, utovaruje ili koristi kontejnere za skladištenje ili modularnu gradnju. Iako je ukupni korisni teret kontejnera od 20 stopa od 28 000 kg općenito poznat, vrijednost točkastog opterećenja određuje hoće li pod izdržati koncentrirani pritisak jednog kotača viličara ili noge teškog stroja – a to je često odlučujući parametar za siguran rad.
Transportni kontejneri Komárno Slovačka
Brodski kontejneri su standardizirane metalne transportne jedinice prvenstveno dizajnirane za prijevoz robe vodenim putovima, posebno rijekama i morima. U kontekstu Komárna, smještenog na ušću rijeka Váh i Dunav u Slovačkoj, brodski kontejneri igraju ključnu ulogu u logističkoj infrastrukturi regije. To su robusni, zatvoreni kontejneri koji omogućuju siguran i učinkovit prijevoz raznih vrsta robe. Brodski kontejneri u gradu Komárnu bitan su dio funkcioniranja lokalne luke, koja je među drugim najvećim lučkim i transportnim čvorištima u Slovačkoj.
Pomorski kontejneri u gradu Dunajská Streda Slovačka
Brodski kontejneri u Dunajskoj Stredi predstavljaju fleksibilno, ekonomično i ekološko rješenje za logistiku, skladištenje i građevinarstvo. Njihova popularnost raste, kako u tradicionalnim primjenama, tako i u inovativnim arhitektonskim projektima. Tražite li rješenje za skladištenje, prijevoz ili želite izgraditi moderan prostor, brodski kontejneri nude bezbroj mogućnosti s izvrsnim omjerom cijene i kvalitete.
Pomorski kontejneri Dubnica nad Váhom Slovačka
Brodski kontejneri temeljni su gradivni element moderne međunarodne trgovine i logistike. U Dubnici nad Váhom, gradu u Slovačkoj u blizini rijeke Váh, igraju sve važniju ulogu u transportnim i skladišnim rješenjima. Bilo da se radi o prijevozu robe, skladištenju robe ili inovativnim građevinskim projektima, brodski kontejneri postali su nezamjenjiv alat za lokalnu poslovnu zajednicu.