Bari – Italija Kontejnerski Depo

Bari depo u Italiji jedan je od najvažnijih logističkih centara u južnoj Europi i ključni sudionik u međunarodnom prijevozu tereta. Luka Bari, smještena na jadranskoj obali u regiji Apulija, služi kao prolazna točka između Mediterana i Balkana, a njeni logistički i skladišni objekti godišnje obrađuju milijune tona robe. Ovaj članak pruža sveobuhvatan pregled načina rada barskog depa, usluga koje nudi i uloge koju igra u globalnom logističkom lancu.

Što je depo i kakvu ulogu ima u logistici?

Definicija depa u logistici

Depo u logistici je specijaliziran objekt namijenjen privremenom skladištenju i rukovanju robom tijekom prijevoza. Pojam „depo” dolazi od latinske riječi „depositum” i u suvremenom smislu označava središnju točku u distribucijskoj mreži gdje se roba prima, skladišti, sortira i potom dalje distribuira. Za razliku od tradicionalnog skladišta, koje primarno služi za dugoročno čuvanje robe, depo je usmjeren na dinamične procese i brzo rukovanje.

U kontekstu lučkog depa poput Barija, radi se o logističkom centru koji kombinira funkcije luke, skladišta i distribucijske stanice. Barski depo obrađuje i kontejneriziranu robu i generalnu robu te služi kao pretovarno mjesto za intermodalni prijevoz (kombinacija pomorskog, željezničkog i cestovnog prijevoza).

Ključne funkcije depa u logistici uključuju:

• Primitak i istovar robe — Roba se iskrcava s brodova i registrira u sustavu
• Skladištenje — Roba se čuva u klimatiziranim ili otvorenim skladištima
• Rukovanje i sortiranje — Roba se sortira prema odredištu i načinu prijevoza
• Utovar i otprema — Roba se utovara na vozila, vlakove ili brodove za daljnji prijevoz
• Administrativne i carinske usluge — Obrada dokumenata, carinske deklaracije i inspekcije

Povijest depa i razvoj logističkih centara

Koncept depa razvijao se postupno s razvojem međunarodne trgovine. U 19. stoljeću, kada se pomorski prijevoz širio, depi su bili jednostavno otvorena dvorišta blizu luka gdje se roba privremeno čuvala. S dolaskom Industrijske revolucije i razvojem željeznica, depi su postali sofisticiraniji, s natkrivenim skladištima i organiziranim sustavima rukovanja.

U 20. stoljeću, posebno nakon Drugog svjetskog rata, logistika je postala ključna komponenta gospodarstva. Depi su počeli biti opremljeni mehaniziranom opremom za rukovanje, a kasnije i elektroničkim sustavima za praćenje robe. Sama luka Bari prošla je kroz značajnu transformaciju u drugoj polovici 20. stoljeća, razvijajući se od tradicionalnog lučkog grada u moderni logistički centar.

Godina 1950. bila je prekretnica u razvoju barskog depa — tada je započela modernizacija luke s ciljem povećanja kapaciteta i poboljšanja opreme. Postupno su instalirani mobilni dizalice, prijevoznici, a kasnije i računalni sustavi za upravljanje zalihama. Pojava kontejnerizacije 1960-ih i 1970-ih revolucionirala je način prijevoza robe, a barski depo prilagodio se tim novim standardima.

Suvremene funkcije depa u 21. stoljeću

Današnji barski depo u Italiji izraz je moderne logistike koja koristi najnovije tehnologije. Digitalizacija je postala ključni element — svi procesi sada se prate u stvarnom vremenu putem računalnih sustava. Sustav GAIA (Port Community System) svim sudionicima (carinskim službenicima, prijevoznicima, brodskim kompanijama) omogućuje pristup informacijama o robi i njenom statusu.

Internet stvari (IoT) i senzori sada omogućuju praćenje uvjeta skladištenja — temperature, vlažnosti i kretanja robe. Roba se može pratiti od trenutka utovara na brod do dolaska krajnjem kupcu. Umjetna inteligencija i prediktivna analitika pomažu u optimizaciji planiranja, predviđanju potražnje i smanjenju troškova.

Barski depo također postaje dio koncepta „Logistika 4.0” — inteligentne logistike koja kombinira fizičke procese s digitalnim tehnologijama. Automatizirani sustavi, robotika i računalstvo u oblaku postupno zamjenjuju tradicionalnije metode rada.

Gdje se nalazi luka Bari i koje su njene osnovne karakteristike?

Geografski položaj i strateška važnost

Bari se nalazi na jugoistočnoj obali Italije, u regiji Apulija (Puglia), na jadranskoj obali. Točne koordinate su 41°08′ S i 16°51′ I. Grad ima oko 400.000 stanovnika i drugi je najveći grad u južnoj Italiji nakon Napulja.

Strateški položaj Barija jedan je od glavnih razloga zašto se ovdje nalazi jedan od najvažnijih depa u Italiji. Bari leži otprilike na pola puta između Mediterana i Balkana, što ga čini idealnom tranzitnom točkom za prijevoz između:

• Mediterana — Portorož, Venecija, Marseille
• Balkana — Drač (Albanija), Igoumenitsa i Patras (Grčka), Dubrovnik (Hrvatska)
• Srednje Europe — putem željezničkih veza prema Njemačkoj i Srednjoj Europi
• Bliskog istoka — izravne brodske veze s lukama u Turskoj i Levantu

Ovaj položaj čini Bari prirodnom prolaznom točkom za trgovinu između Europe i Levanta, što objašnjava povijesnu i ekonomsku važnost grada.

Povijesni razvoj luke Bari

Bari ima bogatu povijest koja seže u antiku. Već u rimsko doba Bari je bio važna luka za trgovinu žitom i drugim robama. U srednjem vijeku grad je postao važno hodočasničko mjesto — 1087. godine ovamo su donesene relikvije svetog Nikole, privlačeći tisuće hodočasnika iz cijele Europe.

Tijekom srednjeg vijeka i renesanse, luka Bari bila je strateški važna za trgovinu s Orijentom. Mletački i đenoveški trgovci ovdje su osnivali svoje trgovačke postaje. Luka je postupno utvrđivana protiv gusarskih napada i osmanskog širenja.

U 18. i 19. stoljeću Bari je postao dio Kraljevine Napulj, a kasnije Kraljevine Italije. Luka je postupno modernizirana, ali njezin razvoj ubrzao se tek u 20. stoljeću. Godine 1950. pokrenuta je velika modernizacija luke radi povećanja konkurentnosti i kapaciteta. Instalirane su nove dizalice, produženi su gatovi i izgrađeni moderni skladišni objekti.

Tijekom Drugog svjetskog rata Bari je bombardiran — u prosincu 1943. bio je meta njemačkog zračnog napada koji je prouzročio znatnu štetu. Nakon rata grad i njegova luka postupno su se oporavili i ponovno postali važno gospodarsko središte.

U posljednjim desetljećima 20. stoljeća luka Bari transformirala se od tradicionalne luke u moderni logistički centar. Ulaganja u kontejnerske terminale, rashladna skladišta i digitalne sustave učinila su je jednom od najmodernijih logističkih baza u Italiji.

Infrastruktura i tehnički parametri

Luka Bari ima opsežnu infrastrukturu raspoređenu na oko 2,5 km lučkih gatova. Infrastruktura je podijeljena u nekoliko funkcionalnih zona:

• Grande Basin (Veliki bazen) — Glavni lučki bazen s dubinom do 12,5 metara
• Ponente Dock (Zapadni gat) — Namijenjen generalnoj robi i Ro-Ro prijevozu
• Levante Dock (Istočni gat) — Namijenjen kontejnerima i specijalnom teretu
• Stari gat — Povijesni gat, sada moderniziran za turizam
• Unutarnji gat — Namijenjen manjim plovilima i lokalnom prijevozu
• Cruise Terminal — Moderni objekt za turizam

Luka je opremljena modernom opremom za rukovanje, uključujući mobilne dizalice, prijevoznike, manipulatore i druge uređaje. Voda je dostupna na svim gatovima, što brodovima omogućuje dopunu zaliha. Luka također ima benzinske postaje i usluge održavanja brodova.

Koje usluge i funkcije nude luka i depo Bari?

Rukovanje kontejnerima i generalnom robom

Rukovanje kontejnerima jedna je od glavnih funkcija barskog depa. Luka obrađuje standardne 20-stopne (TEU) i 40-stopne (FEU) kontejnere. Kapacitet luke dostiže oko 81.500 TEU godišnje, što je svrstava među srednje velike luke u Italiji.

Proces rukovanja kontejnerima funkcionira na sljedeći način: Brod s kontejnerima pristaje uz gatove, gdje se kontejneri iskrcavaju pomoću posebnih dizalica. Svaki kontejner registrira se u sustavu, a zatim se ili odmah utovara na vozilo ili vlak, ili se skladišti u lučkoj zoni.

Luka također obrađuje generalnu robu — robu koja nije kontejnerizirana. To uključuje poseban teret, teške terete i projektnu robu. Luka ima posebnu opremu za rukovanje ovim vrstama tereta, uključujući mobilne dizalice kapaciteta do 100 tona.

Vrijeme čekanja kontejnera u luci obično je 3–7 dana, što je usporedivo s europskim standardima. Luka također nudi usluge popravka i održavanja kontejnera, uključujući čišćenje i popravak oštećene robe.

Putnički prijevoz i trajekti

Iako je Bari primarno teretna luka, igra važnu ulogu u putničkom prijevozu. Luka godišnje obrađuje oko 2 milijuna putničkih putnika, što je čini jednim od najvažnijih putničkih čvorišta u južnoj Italiji.

Glavne trajektne linije iz Barija uključuju:

• Bari — Igoumenitsa (Grčka) — Operater: Anek-Superfast, 2 polaska dnevno, trajanje putovanja: 10 sati
• Bari — Patras (Grčka) — Operater: Grimaldi Lines, redoviti polasci, trajanje putovanja: 15 sati
• Bari — Drač (Albanija) — Operater: Grandi Navi Veloci, 1 polazak dnevno, trajanje putovanja: 10 sati

Moderni Cruise Terminal, koji je otvoren 2003. godine, prima kruzere. Ovaj terminal opremljen je modernim sadržajima i nudi usluge poput putničkih agencija, informacijskih centara i trgovina.

Skladišne i logističke usluge

Barski depo nudi raznolike skladišne kapacitete za različite vrste robe:

• Rashladna skladišta — Temperatura -18°C do +2°C, za smrznutu ribu, meso i drugu rashlađenu robu
• Skladišta s kontroliranom temperaturom — Temperatura 10–25°C, za voće, povrće i osjetljivu robu
• Otvorene skladišne površine — Za građevinski materijal, čelik i drugu robusnu robu
• Natkriveni skladišni objekti — Zaštita robe od vremenskih uvjeta

Kapacitet rashladnih skladišta u Bariju dostiže oko 10.000 m³, što je dovoljno za obradu velikih količina smrznute robe. Naknade za skladištenje kreću se od 10–50 EUR po toni mjesečno, ovisno o vrsti skladišnog objekta i trajanju skladištenja.

Depo također nudi usluge rukovanja robom, uključujući:

• Raspakiranje i pakiranje robe
• Sortiranje i ručnu obradu
• Etiketiranje i označavanje
• Inspekciju kvalitete
• Dokumentaciju i administraciju

Izvoz i uvoz robe

Bari je jedan od najvećih izvoznika poljoprivrednih proizvoda u Italiji. Glavna izvozna roba uključuje:

• Vino — Apulija proizvodi oko 20% talijanskih vina. Godišnje se iz Barija izvozi stotine tisuća litara u cijeli svijet.
• Maslinovo ulje — Apulija je najveći proizvođač maslinovog ulja u Italiji. Barski depo godišnje obrađuje tisuće tona.
• Tjestenina i žitarice — Talijanska tjestenina i griz izvoze se u Europu i na druge kontinente.
• Voće i povrće — Svježe i smrznuto voće i povrće izvozi se na Balkan i u Europu.
• Riba i plodovi mora — Apulija ima bogatu ribarsku tradiciju. Smrznuta riba i plodovi mora izvoze se diljem svijeta.
• Industrijski proizvodi — Strojevi, rezervni dijelovi, staklo i čelik izvoze se na Balkan i u Levant.

Uvoz u Bari uključuje primarno:

• Sirovine za lokalnu industriju (čelik, kemikalije, tekstil)
• Proizvode s Balkana i Levanta (duhan, pamuk, poljoprivredni proizvodi)
• Energetske sirovine (ugljen, nafta — u ograničenoj mjeri)

Godišnje Bari obrađuje oko 3–4 milijuna tona robe, od čega je oko 60% izvoz i 40% uvoz.

Po čemu se luka Bari razlikuje od ostalih europskih logističkih centara?

Usporedba s konkurentskim lukama

U Italiji postoji nekoliko velikih luka, a Bari zauzima specifičan položaj među njima. Dok su luke poput Genove i Trsta veće i obrađuju više kontejnera, Bari ima svoje jedinstvene prednosti:

Kao što se može vidjeti, Bari nije najveća luka u Italiji, ali ima svoje specifične prednosti. Njegova glavna konkurentska prednost leži u geografskom položaju — najbliži je Balkanu i Levantu, što ga čini idealnom prolaznom točkom za trgovinu s tim regijama.

Prednosti i nedostaci položaja Barija

Prednosti:

1. Blizina Balkana — Trajekti do Grčke, Albanije i Hrvatske traju samo 10–15 sati
2. Veza s Levantom — Izravne brodske linije do Turske i Bliskog istoka
3. Manje zagušen od većih luka — Kraća vremena čekanja, manje gužve
4. Niži troškovi — Naknade za skladištenje i rukovanje niže su nego u Genovi ili Trstu
5. Dobre intermodalne veze — Željezničke veze prema Srednjoj Europi i cestovne mreže
6. Jeftinija radna snaga — Plaće radnika u južnoj Italiji su niže
7. Povijesni trgovački odnosi — Dugogodišnje veze s balkanskim i levantinskim trgovcima

Nedostaci:

1. Manji kapacitet — Ne može obrađivati najveće brodove (megamax kontejnerske brodove)
2. Manje izravnih linija — Manje izravnih veza s glavnim svjetskim lukama
3. Geografske udaljenosti — Dalje od sjeverne Europe nego Trst ili Genova
4. Infrastrukturna ograničenja — Dubina kanala (12,5 m) ograničava veličinu brodova
5. Manja automatizacija — U usporedbi s velikim lukama, automatizacija je niža
6. Manje tržište — Apulija ima manju industrijsku bazu od sjeverne Italije

Koje vrste robe se skladište i prevoze u Bariju?

Poljoprivredni proizvodi i prehrambena industrija

Poljoprivredni proizvodi srce su barskog gospodarstva. Apulija je jedna od najplodnijih regija Italije i proizvodi:

• Vino — Apulija godišnje proizvodi oko 3 milijuna hektolitara vina. Poznate sorte poput Primitiva, Negroamara i Bombino Bianca izvoze se diljem svijeta.
• Maslinovo ulje — Apulija proizvodi oko 40% talijanskog maslinovog ulja. Barski depo godišnje obrađuje oko 200.000 tona.
• Tjestenina i žitarice — Griz i tjestenina tradicionalni su proizvodi. Depo godišnje obrađuje desetke tisuća tona.
• Voće — Jagode, lubenice, dinje, agrumi i drugo voće izvoze se uglavnom na Balkan.
• Povrće — Rajčice, paprike, luk i drugo povrće.
• Riba i plodovi mora — Bari je jedna od najvećih ribarskih luka u Italiji. Depo godišnje obrađuje tisuće tona smrznute ribe.

Ovi proizvodi skladište se u rashladnim i temperaturno kontroliranim skladištima, gdje se održavaju precizna temperatura i vlažnost. Vrijeme čekanja obično je 3–10 dana, tijekom kojih se roba pregledava, sortira i pakira za izvoz.

Industrijska roba i kontejneriziran teret

Iako Bari nije primarno usmjeren na industrijsku robu, obrađuje sve veće količine kontejneriziranog tereta:

• Strojevi i rezervni dijelovi — Talijanski strojevi za poljoprivredu i industriju izvoze se na Balkan
• Tekstil i odjeća — Talijanska moda i tekstil
• Staklo i keramika — Tradicionalno talijanski proizvodi
• Čelik i metali — Industrijske sirovine
• Kemikalije i farmaceutski proizvodi — Industrijske kemikalije i lijekovi
• Elektronika — U manjoj mjeri, uglavnom komponente i dijelovi

Ovi proizvodi obično su kontejnerizirani i skladište se u natkrivenim skladišnim objektima. Vrijeme čekanja je kraće — obično 2–5 dana.

Poseban teret i projektni tereti

Barski depo ima iskustvo s posebnim teretom — vrlo teškim, velikim ili opasnim teretima:

• Teški strojevi — Industrijski strojevi težine stotina tona
• Građevinski materijali — Čelik, cement, građevinski elementi
• Brodska oprema — Motori, turbine i drugi veliki dijelovi
• Umjetnička djela — Povijesni artefakti i umjetnička djela za muzeje

Rukovanje ovim teretima zahtijeva posebnu opremu i stručno osoblje. Barski depo ima mobilne dizalice kapaciteta do 100 tona i posebne manipulatore za teške terete.

Kakav je budući razvoj i digitalizacija barskog depa?

Moderna tehnologija i automatizacija

Barski depo postupno se modernizira i uvodi nove tehnologije. Sustav GAIA (Port Community System) uveden je radi poboljšanja komunikacije između svih sudionika u luci — carinskih službenika, brodskih kompanija, prijevoznika i ostalih. Ovaj sustav omogućuje digitalnu razmjenu dokumenata i informacija o robi.

U posljednjih nekoliko godina Bari ulaže u:

• IoT senzore — Praćenje temperature, vlažnosti i kretanja robe u stvarnom vremenu
• Rješenja u oblaku — Digitalna arhivacija i pristup informacijama s bilo kojeg mjesta
• Umjetnu inteligenciju — Prediktivnu analitiku za optimizaciju procesa
• Mobilne aplikacije — Aplikacije za praćenje robe i komunikaciju
• Automatizaciju — Postupnu automatizaciju procesa rukovanja, posebno za kontejnere

Digitalizaciju luke Bari podupiru europski fondovi i talijanska vlada, koja modernizaciju južnih luka vidi kao ključ gospodarskog razvoja regije.

Planovi razvoja i proširenja

Luka Bari ima ambiciozne planove proširenja. Glavni projekt je tzv. Marisabella — nova lučka zona koja će uključivati:

• Oko 1.100 metara novih gatova
• Dubinu do 40 stopa (12 metara), što će omogućiti pristajanje većih brodova
• Moderni kontejnerski terminal s automatiziranim sustavima
• Nova skladišta s rashladnim kapacitetima
• Intermodalni terminal za vezu sa željeznicom

Projekt Marisabella pokrenut je 2000-ih godina i postupno se širi. Procjenjuje se da će po završetku povećati kapacitet luke na oko 300.000 TEU godišnje.

Ostali planovi uključuju:

• Povećanje željezničkog kapaciteta — Bolja veza s europskom željezničkom mrežom
• Proširenje rashladnih skladišta — Povećanje kapaciteta za smrznutu robu
• Poboljšanje cestovnih veza — Modernizacija autocesta koje vode iz Barija
• Logističke zone — Izgradnja logističkih zona oko luke za distribucijske centre

Položaj u globalnom logističkom lancu

Barski depo postaje sve važnija karika u globalnom logističkom lancu. Dok velike luke poput Genove i Šangaja obrađuju milijune kontejnera, Bari se fokusira na kvalitetu usluge i specifične tržišne segmente.

Bari je idealna tranzitna točka za:

• Trgovinu između Europe i Balkana — Trajekti i cestovni prijevoz
• Trgovinu između Europe i Levanta — Izravne brodske linije
• Intermodalni prijevoz — Kombinacija pomorskog, željezničkog i cestovnog prijevoza
• Poljoprivredni izvoz — Izvoz talijanskih poljoprivrednih proizvoda
• Turizam — Putnički prijevoz trajektima

Budućnost barskog depa vezana je uz razvoj balkanskog gospodarstva i povećanje trgovine s Turskom i Bliskim istokom. Kako se te regije razvijaju, raste i potražnja za logističkim uslugama koje Bari nudi.

Često postavljana pitanja

Što točno znači pojam „depo” u logistici?

Depo u logistici je poseban objekt namijenjen privremenom skladištenju i rukovanju robom tijekom prijevoza. Za razliku od tradicionalnog skladišta, koje služi za dugoročno čuvanje, depo je usmjeren na brzo rukovanje i distribuciju. Depo kombinira funkcije lučkog terminala, skladišta i distribucijske stanice. U slučaju Barija, radi se o složenom logističkom centru koji obrađuje i kontejneriziranu robu i generalnu robu te služi kao pretovarno mjesto za intermodalni prijevoz.

Gdje se nalazi luka Bari i zašto je strateški važna?

Luka Bari nalazi se na jugoistočnoj obali Italije, u regiji Apulija, na jadranskoj obali. Točne koordinate su 41°08′ S i 16°51′ I. Bari je strateški važan jer leži na pola puta između Mediterana i Balkana, što ga čini idealnom prolaznom točkom za trgovinu s tim regijama. Blizina Balkana (trajekti do Grčke, Albanije i Hrvatske traju samo 10–15 sati) i izravne brodske veze s Levantom čine ga ključnim logističkim čvorištem.

Koji su tehnički kapaciteti luke Bari?

Luka Bari ima duljinu gatova od oko 1.500 metara s dubinom do 12,5 metara. Kapacitet kontejnera dostiže oko 81.500 TEU godišnje (2019.). Luka ima 2–3 kontejnerska veza i opremljena je mobilnim dizalicama, prijevoznicima i drugom opremom za rukovanje. Rashladna skladišta imaju kapacitet od oko 10.000 m³. Luka godišnje obrađuje oko 2 milijuna putničkih putnika.

Koja se roba primarno izvozi iz Barija?

Iz Barija se primarno izvoze poljoprivredni proizvodi — vino, maslinovo ulje, tjestenina, voće, povrće i smrznuta riba. Apulija je jedan od najvećih proizvođača ovih dobara u Italiji. Barski depo također obrađuje industrijsku robu — strojeve, tekstil, staklo i čelik — ali u manjoj mjeri nego poljoprivredne proizvode. Godišnje Bari obrađuje oko 3–4 milijuna tona robe.

Po čemu se Bari razlikuje od ostalih talijanskih luka?

Bari je manji od luka poput Genove, Trsta ili Napulja, ali ima svoje specifične prednosti. Glavna konkurentska prednost leži u geografskom položaju — najbliži je Balkanu i Levantu, što ga čini idealnom prolaznom točkom za trgovinu s tim regijama. Bari također nudi niže troškove skladištenja i rukovanja, kraća vremena čekanja i bolje usluge za specifične segmente (poljoprivredni proizvodi, trajektni prijevoz). U usporedbi s većim lukama, međutim, Bari je ograničen kapacitetom i ne može obrađivati najveće brodove.

Koji su budući planovi razvoja Barija?

Glavni projekt je proširenje luke kroz projekt Marisabella, koji će uključivati oko 1.100 metara novih gatova i moderni kontejnerski terminal. Po završetku trebao bi povećati kapacitet luke na oko 300.000 TEU godišnje. Ostali planovi uključuju povećanje željezničkog kapaciteta, proširenje rashladnih skladišta i poboljšanje cestovnih veza. Luka se također modernizira kroz digitalizaciju i uvođenje novih tehnologija.

Kako funkcionira digitalizacija u luci Bari?

Digitalizacija u luci Bari odvija se putem sustava GAIA (Port Community System), koji omogućuje digitalnu razmjenu dokumenata i informacija između svih sudionika (carinskih službenika, brodskih kompanija, prijevoznika). Luka uvodi IoT senzore za praćenje robe u stvarnom vremenu, rješenja u oblaku za digitalnu arhivaciju i umjetnu inteligenciju za prediktivnu analitiku. Ove tehnologije poboljšavaju učinkovitost procesa i smanjuju vremena čekanja.

Koje trajektne linije su dostupne iz Barija?

Iz Barija su dostupne sljedeće trajektne linije:

• Igoumenitsa (Grčka) — Operater: Anek-Superfast, 2 polaska dnevno, trajanje: 10 sati
• Patras (Grčka) — Operater: Grimaldi Lines, redoviti polasci, trajanje: 15 sati
• Drač (Albanija) — Operater: Grandi Navi Veloci, 1 polazak dnevno, trajanje: 10 sati

Luka godišnje obrađuje oko 2 milijuna putničkih putnika.

Koje skladišne usluge nudi barski depo?

Barski depo nudi razne skladišne kapacitete:

• Rashladna skladišta — Temperatura -18°C do +2°C za smrznutu robu
• Skladišta s kontroliranom temperaturom — Temperatura 10–25°C za voće, povrće i osjetljivu robu
• Otvorene skladišne površine — Za građevinski materijal i robusnu robu
• Natkriveni skladišni objekti — Zaštita od vremenskih uvjeta

Kapacitet rashladnih skladišta dostiže oko 10.000 m³. Naknade za skladištenje kreću se od 10–50 EUR po toni mjesečno.

Kakav je povijesni razvoj luke Bari?

Bari ima bogatu povijest koja seže u antiku. U antičko doba bila je važna trgovačka luka. U srednjem vijeku postala je važno hodočasničko mjesto (relikvije svetog Nikole). U 18. i 19. stoljeću bila je dio Kraljevine Napulj. Godine 1950. pokrenuta je velika modernizacija luke, kada su instalirane nove dizalice i produženi gatovi. Tijekom Drugog svjetskog rata bila je bombardirana, ali se postupno oporavila nakon rata. U posljednjim desetljećima 20. stoljeća transformirala se od tradicionalne luke u moderni logistički centar.

Kako se rukuje robom u luci Bari?

Rukovanje robom u luci Bari odvija se u nekoliko koraka: 1) Brod pristaje uz gatove, 2) Roba se iskrcava pomoću dizalica ili manipulatora, 3) Roba se registrira u sustavu, 4) Roba se ili odmah utovara na vozila/vlakove, ili skladišti u lučkoj zoni, 5) Tijekom skladištenja roba se pregledava i sortira, 6) Roba se pakira i priprema za daljnji prijevoz. Vrijeme čekanja za kontejner obično je 3–7 dana.

Bari, Włochy

Magazyn kontenerowy z kontenera 20′, 021 872-8

BRAK WYSYŁKI

44 853 Kč bez podatku VAT 54 272 Kč wraz z podatkiem VAT

ZAMAWIAĆ

Bari, Włochy

Kontener CW używany 20’, 310 153-6

BRAK WYSYŁKI

58 627 Kč bez podatku VAT 70 939 Kč wraz z podatkiem VAT

ZAMAWIAĆ

Bari, Włochy

Kontener morski wiel. 20 CW 310 153-6

BRAK WYSYŁKI

58 583 Kč bez podatku VAT 70 885 Kč wraz z podatkiem VAT

ZAMAWIAĆ

Bari, Włochy

Kontener morski wiel. 20’ – AS IS 2

BRAK WYSYŁKI

58 583 Kč bez podatku VAT 70 885 Kč wraz z podatkiem VAT

ZAMAWIAĆ